Dejtonski sporazum parafiran pre 31 godinu: Dogovor koji je okončao rat u BiH
Mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini (BiH) usaglašen je i parafiran na današnji dan, 21. novembra 1995. godine u Dejtonu. Sporazum su parafirali tadašnji predsednik Predsedništva Republike BiH Alija Izetbegović, predsednik Srbije Slobodan Milošević i predsednik Hrvatske Franjo Tuđman.
Mirovni sporazum za BiH je svečano potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu, a svedoci potpisivanja bili su predstavnici SAD, Rusije, Nemačke, Francuske, Velike Britanije i EU.
Dejtonski sporazum ima 11 aneksa koji uređuju vojne, političke i civilne aspekte uspostavljenog mira u BiH, a jedan od njegovih aneksa je aneks 4, odnosno Ustav BiH, kojim je zemlja definisana kao država s dva entiteta, Federacijom BiH i Republikom Srpskom i tri konstitutivna naroda.
Sporazumu zvaničnog naziva Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, prethodili su tronedeljni pregovori vođeni pod okriljem diplomatije SAD u vazduhoplovnoj vojnoj bazi „Rajt Peterson“ u Dejtonu, u Ohaju. Glavni američki posrednici su bili Ričard Holbruk i general Vesli Klark, kao i tadašnji američki državni sekretar Voren Kristofer.
Učestvovali su i švedski diplomata Karl Bilt, kao posebni predstavnik EU, kao i Igor Ivanov, zastupnik zvanične Moskve.
Pitanje Brčkog zamalo dovelo do propasti pregovora
Usaglašavanja, neretko na ivici pucanja, potrajala su tri sedmice, da bi predstavnicima međunarodne zajednice, zapravo SAD, konačno uspelo da približe stavove sukobljenih strana, odnosno pregovarača. Alija Izetbegović je gotovo do samog parafiranja odbijao saglasnost.
Razgraničenja su određena, uključujući i status Brčkog, pri čemu je predviđeno da će odgovarajuća komisija tokom narednih godinu dana razjasniti detalje vezane za položaj tog grada.
Pitanje Brčkog zamalo je dovelo do propasti mirovnog procesa, pošto su predstavnici Sarajeva, odbijali da se saglase oko koridora gotovo do samog parafiranja, prenosi Njuzmaks Balkans.
Aneksima uređeni ustavni i bezbednosni principi BiH
Sporazum je odredio i temelje potonje bezbednosne politike, od vojne problematike, tehnologije demilitarizacije, do stranog vojno-policijskog i civilnog prisustva.
Uz brojna opšta načela na temu ljudskih prava, Aneksom 4 određeni su ustavni principi funkcionisanja centralnih tela BiH.
Predviđeni su takođe principi odnosa sa susedima, a vojni domen sporazuma određen Aneksom 1, podrazumevao je sporazum vlade u Sarajevu sa Natoom.
Razrada je dalje predviđala saglasnost suseda, odnosno Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, sa Alijansom, vezane za implementaciju mirovnog sporazuma, odnosno regionalnu stabilnost.
Rešena su i pojedina pitanja vezana za život građana, počev od izbornog procesa, međuetničkih odnosa, izbeglih, raseljenih, prognanih lica, sve do problematike spomeničkog nasleđa ili delatnosti javnih preduzeća.
0 komentara