Kako Aljbin Kurti "izazivanjem požara” nameće dnevni red dijaloga

Beograd Priština
Izvor: Kosovo Online

Bilo da albanske gradonačelnike u zgrade opština na severu u kojima većinski žive Srbi uvodi uz asistenciju policije, bilo da zabranjuje uvoz srpske robe ili da onemogućava korišćenje srpskog dinara, kosovski premijer Aljbin Kurti kao da ima dobro razrađenu taktiku da izazivanjem kriza nametne teme u briselskom dijalogu, a da ono što treba da se nađe stolu padne u drugi plan.

Pokušaji obuzdavanja ovakvih većih "požara", po pravilu, počinju na odvojenim sastancima Beograda i Prištine sa ambasadorima zemalja Kvinte, a zatim se presele i u agendu briselskih posrednika u dijalogu, dok se tekuće teme pregovora izmeštaju van fokusa.

Sagovornici Kosovo onlajna ocenjuju da Aljbin Kurti agresivnom politikom zapravo koči razgovore o ključnom pitanju za Srbe, odnosno o formiranju Zajednice srpskih opština, ali i da konstantno prekomponovanje dnevnog reda dijaloga ne bi moglo da se dešava bez podrške određenog dela međunarodne zajednice. Ukazuju, međutim, da su vlastima u Prištini i pre Kurtija jednostrani potezi služili kao skretnica šina po kojima se kreću pregovori dve strane. 

Docent na Fakultetu političkih nauka Stefan Surlić smatra da aktuelni kosovski premijer ima određene kanale podrške u međunarodnoj zajednici koji mu omogućavaju da brojnim incidentima i agresivnom politikom menja tok dijaloga i opstruiše da na dnevni red dođe pitanje formiranja ZSO.

Kaže da je poslednja odluka Prištine o platnom prometu samo poslednja u nizu takvih mera i da je očito da Priština nije odustala od svoje namere iako se po pitanju odluke Centralne banke Kosova da ukine dinar mogao čuti unisoni glas Kvinte i poziv na suspenziju.

"Mislim da Kurti ima podršku određenih međunarodnih partnera iako smo po ovom pitanju čuli jedan unisoni glas zemalja Kvinte. Mislim da postoje određeni kanali podrške koji Kurtiju omogućavaju da vodi jedni vrlo agresivnu politiku koja je započela i sa okupacijom severa, sprovođenjem nelegitimnih izbora, eksproprijacijom, hapšenjem ljudi bez osnova, a odluka o ukidanju dinara je samo jedna u nizu mera", rekao je Surlić za Kosovo onlajn.

Naš sagovornik naglašava da odluka CBK o ukidanju dinara odlaže ceo proces formiranja ZSO podsećajući da je ideja u početku bila da ZSO zajedno sa formiranjem podrazumeva neke teme uključujući i valutu. 

"Jasno je da su svi dosadašnji sporazumi i dogovori značili preciziranje na koji način će Beograd vrlo transparentno finansirati srpsku zajednicu na Kosovu. Kao što je ovo O'Brajen već naglasio, i po ovom pitanju potrebna je koordinacija Beograda i Prištine. Znači, nikako jednostrani akti koji onemogućavaju krajnji cilj, a to je formiranje ZSO. Potrebno je da postoji minimum poverenja i kompromisa između dve strane i da se paralelno, zapravo sa koracima koji prate formiranje ZSO, rešavaju ova pitanja", zaključio je Surlić.

Da praksa "nametanja" pitanja u dijalogu nije nova, smatra profesor Duško Čelić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. On kaže da čitav dijalog koji se vodi u Briselu još od 2011. godine karakteriše isti scenario koji podrazumeva da se proizvede kriza nekim jednostranim potezom iz Prištine kako bi se onda o tome raspravljalo.

"To je scenario svršenih fakata, svršenih činjenica. Dakle, proizvede se kriza, jednostrano se povuče potez iz Prištine i onda se raspravlja o tome kako će se srpska strana, odnosno Beograd prilagoditi, kako će prihvatiti novu činjenicu", kaže Čelić za Kosovo onlajn.

Kako navodi, sve vreme imamo tu vrstu scenarija koji, kako ukazuje, svakako ne dolazi samo iz Prištine.

Pojašnjava da taj scenario dolazi formalno iz Prištine, ali da "niko ozbiljan ne može da nas uveri da se sada neki vlastodržac u Prištini, u liku bilo koga tamo, protivi političkom Zapadu, najmoćnijim zemljama političkog Zapada uključujući i SAD".

"Ovim poslednjim potezom, sa ukidanjem platnog prometa Srbije, uveren sam u to da je reč o dogovorenom scenariju između političkog Zapada i Prištine. Mi smo videli i kroz reakcije Zapada i ovom prilikom, a i ranije, da postoji u stvari odobravanje takvih poteza na ovaj ili onaj način. Dakle, očigledno je da oni posmatraju Prištinu kao svoj projekat, kao nezavisnu državu i sa njima razgovaraju na osnovama neke zamišljene suverene države, a Kurti se u Prištini i ponaša tako", navodi profesor.

Ono što, kako kaže, njega pomalo ljuti, jeste što Beograd ne pokaže jasno da takvo ponašanje Prištine i Zapada obesmišljava svaki dijalog. Ipak, napominje da Beograd to ne čini toliko jasno jer ima u vidu jedan izuzetno težak i ranjiv položaj srpskog naroda na Kosovu.

"Zato Beograd ne poseže za kontramerama i ne poseže za time da i sa svoje strane pokaže da to što radi Priština prosto obesmišljava bilo kakvu vrstu daljeg dijaloga. Međutim, Beograd mora da uputi jasnu poruku da se ovim, naročito poslednjom merom, Priština opredelila za jednostrano rešavanje svih pitanja i da je u tom smislu dijalog u potpunosti obesmišljen", poručuje Čelić.

I Igor Novaković iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove ocenjuje da kosovski premijer Aljbin Kurti sve vreme nameće teme u dijalogu tako što stalno izaziva krizne situacije koje, onda, u okviru tog procesa moraju da se rešavaju. Izrazio je bojazan da zbog toga Zajednica srpskih opština neće doći na dnevni red u dijalogu, ali ni dok Kurti ne potvrdi svoju dominaciju na parlamentarnim izborima, a možda, kako kaže, ni tada.

Novaković primećuje da nakon sukoba u Banjskoj, Zapad ne može na adekvatan način da nametne Kurtiju prioritete u dijalogu i ubrza proces formiranja ZSO.

"Kurti to radi sve vreme, ali sada ima mnogo odrešenije ruke nakon onoga što se desilo u Banjskoj zato što je vrlo teško Zapadu da kaže: 'izvini, postoje određeni prioriteti u dijalogu'. Vrlo je očigledno da Priština stalno skreće pažnju na ovu temu, dok s druge strane Beograd, bar iz njihove vizure, nije ponudio adekvatne odgovore šta se desilo u Banjskoj", rekao je Novaković za Kosovo onlajn. 

On ocenjuje da se pitanje formiranja ZSO neće tako brzo naći na stolu.

"Meni se čini da je cilj da ona uopšte ne dođe na dnevni red, barem ne pre izbora na Kosovu, dok Kurti ne potvrdi svoju dominaciju, ali pitanje je da li će i tada", naveo je Novaković.

Podseća da je nakon Briselskog sporazuma ZSO trebalo da bude implementirana u roku od šest meseci, ali nije upravo zbog protesta koje je organizovao Kurti. 

"Ovo nije ništa novo i ja mislim da to pitanje nikada do kraja neće biti sprovedeno i da je vrlo moguće da će se ići ka nekim alternativnim rešenjima ili nekoj vrsti daljeg zamrznutog konflikta", zaključio je Novaković.