Zakon o Specijalizovanim većima na čekanju: Da li Priština kupuje vreme zbog upozorenja EU?
Zakon o Specijalizovanim većima Kosova još uvek čeka kvorum u kosovskom parlamentu za ponovno usvajanje, a sagovornici Kosovo onlajna na to gledaju kao na kupovinu vremena pred oštrim upozorenjima Brisela. Dok diplomata Albert Prenkaj ističe da se rešenje može pronaći jedino kroz dijalog Prištine i EU, istraživač studija bezbednosti Nikola Vujinović upozorava da bi svako dalje insistiranje na jednostranim izmenama donelo nove sankcije Kosovu i otvorilo put ka novoj parlamentarnoj krizi i vanrednim izborima na proleće.
Piše: Milena Miladinović
Nakon prvostepene presude na višegodišnje zatvorske kazne vođama OVK zbog ratnog zločina, na inicijativu Demokratske partije Kosova, izmene Zakona o Specijalizovanim većima usvojene se po ubrzanoj proceduri u Skupštini Kosova 6. oktobra, u dogovoru DPK i Samoopredeljenja o izboru predsednika Kosova.
Naime, da bi DPK dala glasove u parlamentu za izbor Justine Široke Pulje za predsednicu Kosova, njihov uslov je bio usvajanje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Specijalizovanim većima i Kancelariji specijalizovanog tužioca.
Nakon formiranja Skupštine i Vlade Kosova, zakon je, po proceduri, poslat predsednici Širokoj Pulji na razmatranje, ali je, na iznenađenje mnogih, DPK zatražila vraćanje zakona parlamentu na ponovno razmatranje.
U saopštenju za javnost, DPK je tada navela da smatra da bi ponovno razmatranje tog zakona omogućilo preciziranje određenih odredbi i ojačalo pravnu sigurnost zakona, što bi, kako ocenjuju, bilo u nacionalnom interesu i osiguralo punu zaštitu ustavnih prava vođa nekadašnje OVK.
U tom periodu nisu izostale oštre reakcije javnosti na Kosovu, ali i iz Evropske unije, koja je dan nakon usvajanja izmena zakona za Kosovo onlajn saopštila da je duboko zabrinuta zbog izmena Zakona o Specijalizovanim većima Kosova, koje su, prema rečima zvaničnika iz Brisela, u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Kosova prema EU.
Kancelarija Evropske unije na Kosovu je 12. novembra ukazala na potrebu za konsultacijama pre bilo kakvog usvajanja u parlamentu, u skladu sa međunarodnim obavezama Kosova.
Razmatranje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Specijalizovanim većima i Kancelariji specijalizovanog tužioca bilo je na dnevnom redu današnje sednice Skupštine Kosova, međutim ona je odložena na neodređeno vreme.
Sagovornici Kosovo onlajna smatraju da su upravo reakcije EU razlog zbog kojeg je DPK zatražila vraćanje zakona i što do sada nije bilo kvoruma u Skupštini Kosova za njegovo ponovno usvajanje.
Vraćanje zakona u parlament na ponovno razmatranje vide i kao kupovinu vremena za konsultacije sa zvaničnim Briselom, međutim, smatraju i da EU neće dozvoliti ismene, te da će taj zakon ostati onakav kakav je bio do 6. oktobra.
Kroz dijalog do dogovora
Diplomata Albert Prenkaj smatra da bi kroz dijalog trebalo da dođe do dogovora o koordinaciji zajedničkih aktivnosti Prištine i Brisela, kako bi dopune i izmene Zakona o Specijalizovanim većima bile u skladu sa načelom uspostavljanja bliskih veza solidarnosti i oblika saradnje između strana.
Prenkaj, zvanične izjave Evropske unije, a posebno izjavu komesarke za proširenje Marte Kos, kojom su izmene Zakona o Specijalizovanim većima ocenjene kao neprihvatljive, smatra svojevrsnim diplomatskim ukorom koji, kako navodi Prenkaj, zvanični Brisel usmerava prema aspirantu koji još uvek nije ni otvorio dijalog o procesu evropskih integracija.
„U bliskoj prošlosti svedočili smo da je nedostatak koordinacije sa Briselom doveo do kažnjavanja Kosova kroz uvođenje sankcija i finansijskih ograničenja“, rekao je Prenkaj za Kosovo onlajn.
Kako je dodao, u diplomatskim krugovima Brisela priznaje se da Specijalizovani sud, u nedostatku činjenica i dokaza, nije uspeo da pokrene ključno pitanje zbog kojeg je osnovan.
„U pitanju je „trgovina organima“, koja je podignuta od strane senatora Dika Maritja, za šta se uspostavilo da je predmet neosnovan“, kazao je diplomata.
Prema njegovim rečima, imajući u vidu činjenicu da je EU glavni finansijer te pravosudne strukture, osnovane na temelju razmene nota i zakona koji je, nakon usvajanja u Skupštini Kosova poprimio oblik međunarodnog sporazuma, oštra reakcija EU na izmene zakona o Specijalnom sudu je rezultat insistiranja kosovske strane da se to pitanje u javnom diskursu tretira kao međunarodni sporazum.
„Nasuprot tome, EU ovu strukturu posmatra u kontekstu izmeštenih sudskih postupaka na teritoriji jedne države članice, odnosno Holandije, koja je priznala Kosovo“, izjavio je naš sagovornik.
Prenkaj navodi da, imajući u vidu da je dijalog jedan od suštinskih instrumenata EU, koji služi izgradnji konsenzusa između državama članica, socijalnih partnera i međunarodnih aktera, umesto nesrazmerno oštrog diplomatskog jezika koji dolazi sa najviših nivoa zvaničnog Brisela, diskurs bi trebalo vratiti na dijalog sa Kosovom.
„Dijalog, odnosno pregovori, trebalo bi da dovedu do dogovora o koordinaciji zajedničkih aktivnosti zvanične Prištine i Brisela, kako bi dopune i izmene Zakona o Specijalizovanim većima bile u skladu sa načelom „uspostavljanja bliskih veza solidarnosti i oblika saradnje između strana“, kazao je Prenkaj.
Kako je kazao, EU ne bi trebalo da donosi zaključke i zauzima stavove na osnovu odjeka javnih, populističkih izjava, koje dolaze sa Kosova, već na osnovu sadržaja i pravnih dejstava predmetnog zakona.
„Prema mojoj proceni, ovaj zakon ne utiče na prvostepenu presudu niti prejudicira ishod postupka pred Apelacionim sudom. Njegova svrha je očuvanje pravosudne strukture u okviru matičnih, odnosno državnih institucija Kosova. Podsetimo se pisma visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, koje je 2014. godine uputila predsednici Kosova Atifete Jahjagi, kao odgovor na pismo koje joj je prethodno uputila predsednica, u kome se između ostalog navodi: Ovakvim pristupom oblikovan je jedan politički i društveni konsenzus na Kosovu, čiji je rezultat i predmetni zakon“, rekao je Prenkaj.
Po njegovom mišljenju, izmene zakona ne narušavaju standarde EU u pogledu usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije, kao jednim od ključnih elemenata procesa evropskih integracija.
Ubeđen je da je vraćanje zakona od strane predsednice Kosova Široke Pulje, uz insistiranje DPK, kupovina vremena potrebna za konsultacije i pregovore izmedju zvaničnog Brisela i Prištine.
„Pacta sunt servanda u međunarodnom pravu znači da se sporazumi moraju poštovati i sprovoditi u duhu dobre vere.
Međutim, istovremeno, međunarodni sporazumi mogu biti predmet izmena, u oblicima i prema procedurama predviđenim Bečkom konvencijom o ugovornom pravu“, izjavio je Prenkaj.
Kako je dodao, glavna odredba glasi: Ugovor se može izmeniti sporazumom između strana.
„Što znači da su promene zakona za Specijalizovana veća subjekat sporazuma ili koordinacije između Prištine i Brisela. Trenutno zakon, koji je prošao sa većinom glasova, usklađen sa izborom nove predsednice Justine Široke Pulje, ostaje zapleten u skupštini sa nadom da će se razmotriti“, kazao je Prenkaj.
Bez odobrenja EU nema izmena
Istraživač studija bezbednosti Nikola Vujinović smatra da Evropska unija neće dozvoliti izmene Zakona o Specijalizovanim većima i da su toga svesni političari na Kosovu, zbog čega i nije bilo kvoruma za glasanje o tom zakonu nakon što je on vraćen na ponovno razmatranje parlamentu.
Vujinović za Kosovo onlajn navodi da se glavna kritika EU po tom pitanju odnosila na to što nije bilo konsultacija.
„Iz tog razloga je sada problem sa kvorumom. Čini mi se da sada svi to odlažu, da vide kakva će biti situacija u Evropskoj uniji, da li će dobiti neki znak da je sve u redu i da mogu da nastave ovim putem. Međutim, čini mi se da je Evropska unija ovoga puta, na moje veliko iznenađenje, odlučila da ne dopusti da se ovo dogodi“, kaže naš sagovornik.
Vujinović očekuje da izmene zakona neće opstati. Ukoliko Priština bude uporna sa izmenama, smatra da može doći do određene vrste sankcija EU.
„Mislim da kosovski Albanci neće moći samoinicijativno da menjaju zakon bez konsultacije sa Evropskom unijom, ili će još neka šteta biti naneta Kosovu, da li kroz Plan rasta, ili neke personalne sankcije. Smatram da su u ovom slučaju veoma pogrešili“, rekao je Vujinović.
Kako je istakao, opasnost od sankcija uvideli su i političari na Kosovu.
„Izjave svih lidera parlamentarnih stranaka pokazuju da su uvideli da su pogrešili. A pogrešili su zato što su to uradili onako kako su uradili i mnogo puta do sada, i bilo im je dopušteno. Sada očigledno nije“, kazao je Vujinović.
Ipak, smatra da do akcija EU neće doći, jer, kako dodaje, izmene tog zakona neće biti izglasane u kosovskom parlamentu.
„Nije slučajno što je DPK tražila od predsednice da vrati zakon, niti što nema kvoruma za izglasavanje tih izmena. Mislim da možemo da očekujemo da će se zakon vratiti na originalan tekst bez promena“, izjavio je Vujinović.
Po njegovim rečima, „krivac“ u ovom slučaju je već označen, navodeći da Bedri Hamza nije slučajno podneo ostavku sa mesta predsednika DPK, dok kosovski premijer Aljbin Kurti krivicu pokušava da prepaci na ministarku pravde Doniku Gervalu.
„Mislim da ćemo veoma brzo imati žrtveno jagnje i bojim se da će to žrtveno jagnje biti uvod u novu parlamentarnu krizu, jer sa 61 poslanikom koje sada ima Samopredeljenje, govori nam da ćemo najverovatnije na proleće ići na nove izbore, a u toj kampanji upravo će ova situacija biti jedan od ključnih tema za razgovor, jer je do izmena u zakonu došlo usled velikih protesta, a političke stranke su se uplašile da će oni prerasti u ono što se dešava u Albaniji“, zaključio je Vujinović.
0 komentara