Kastrati: Prosečna plata porasla, ali je taj rast pojela inflacija
Prosečna plata na Kosovu u 2025. godini jeste porasla za oko 100 evra u odnosu na prethodnu, ali je tu razliku „pojeo“ porast troškova života, kaže direktor Agencije za statistiku Kosova Avni Kastrati, iznoseći i podatak da više od polovine stanovnika nije aktivno na tržištu rada, ali i da je u poslednjih deset godina Kosovo napustilo oko 37.000 ljudi, dok se vratilo svega 9.000.
Kastrati je za Kosovo pres rekao da značajan deo prihoda na Kosovu potiče iz neformalne ekonomije, i to između 20 i 35 odsto.
„Na osnovu podataka za 2025. godinu, koje smo objavili u junu ove godine, bruto plata je iznosila 713 evra, što predstavlja povećanje od 100 evra u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, usled različitih promena, rasta troškova i širih inflatornih trendova – ne samo kada je reč o indeksu potrošačkih cena, budući da ljudi kupuju i imovinu, poput nekretnina, vrednost ovog povećanja plate je, zapravo, izgubljena. S obzirom na rast cena, ovaj nivo zarade je, u suštini, minimalan“, objašnjava Kastrati.
Uz to, istakao je da stopa nezaposlenosti obuhvata samo građane koji su aktivni u potrazi za poslom, dok je mnogo veći problem neaktivnost stanovništva.
„Nezaposlenost, prema poslednjim podacima za 2025. godinu, iznosi 10,9 odsto. Govorimo samo o onima koji su aktivni. Izazov za Kosovo je stopa neaktivnosti, koja je veća od 50 odsto i među najvišima je u regionu i Evropskoj uniji“, rekao je Kastrati.
On napominje da jedan deo mladih ne ulazi na tržište rada, jer se, čak i nakon završetka školovanja, i dalje oslanjaju na finansijsku podršku svojih porodica.
On je kao jedan od razloga naveo način života i naviku da roditelji finansijski izdržavaju decu i tokom njihovog školovanja i studiranja, zbog čega se mladi kasnije uključuju na tržište rada.
„Brine me, iz ličnog ugla, način života i kultura življenja kod nas. Deo naše dece odrasta do 18, 19. ili 20. godine, a roditelji ih i dalje izdržavaju i šalju na fakultet. U zapadnim zemljama, prema zakonodavstvu gotovo svih država, mladi od 15. godine treba da budu aktivni i da rade negde privatno, makar i skraćeno radno vreme“, naveo je Kastrati.
Kada je reč o demografskim kretanjima, upozorio je da je iseljavanje jedan od najvećih problema. Prema podacima koje je izneo, u poslednjoj deceniji sa Kosova je otišlo oko 37.000 ljudi, dok se vratilo oko 9.000, što znači da je negativni migracioni bilans približno 28.000 stanovnika.
On je ukazao da je broj onih koji se iseljavaju veći od neto prirodnog priraštaja stanovništva, koji iznosi oko 13.000 do 15.000 ljudi godišnje, kada se od broja rođenih oduzme broj umrlih.
Prema njegovim rečima, odlazak mladih i žena ne utiče samo na raspoloživu radnu snagu već i na prirodnu reprodukciju stanovništva. Kastrati je podsetio da je krajem osamdesetih godina na Kosovu godišnje bilo više od 56.000 rođenih, dok se danas taj broj kreće oko 22.000.
On je dodao da je odlazak radno sposobnog stanovništva jedan od razloga zbog kojih je stopa nezaposlenosti opala u odnosu na ranije godine, kada je iznosila 20, 25, pa i 30 odsto.
Govoreći o radu Agencije za statistiku Kosova (ASK), navodi da se više od 90 odsto statističkih publikacija objavljuje u predviđenim rokovima, ali napominje da ponekad dolazi do kašnjenja zbog toga što druge institucije ne dostave administrativne podatke na vreme, kao i zbog poteškoća prilikom prikupljanja podataka na terenu.
0 komentara