Privatno osiguranje na Kosovu raste, građani i dalje čekaju javno zdravstveno osiguranje

Fond za zdravstveno osiguranje
Izvor: Lajmi

Tržište osiguranja na Kosovu beleži rast, a aktiva osiguravajućih kompanija dostigla je oko 402 miliona evra. Ipak, uprkos širenju privatnog tržišta, građani već više od dve decenije čekaju na uspostavljanje funkcionalnog sistema javnog zdravstvenog osiguranja, koje je i dalje jedno od neispunjenih obećanja kosovskih institucija, piše Demokracija.

Uprkos širenju privatnog tržišta osiguranja, građani Kosova i dalje čekaju na uvođenje javnog zdravstvenog osiguranja, koje se obećava već više od dve decenije.

Prema podacima Centralne banke Kosova (CBK), reč je o godišnjem rastu ugovorenih iznosa premija osiguranja od oko 5,3 odsto. Istovremeno, aktiva osiguravajućih kompanija povećana je na godišnjem nivou za 12 odsto, dostigavši oko 402 miliona evra do kraja septembra ove godine, prenosi Demokracija.

Podaci CBK pokazuju da su osiguravajuće kompanije tokom ovog perioda isplatile 65,1 milion evra na ime šteta, dok su neto prihodi od zarađenih premija osiguranja dostigli 117,8 miliona evra. Broj prodatih polisa iznosio je oko 1,41 milion.

Tokom 2025. godine ugovoreni iznosi premija osiguranja kompanija koje posluju na Kosovu povećani su za 6,1 odsto, dostigavši više od 178 miliona evra na godišnjem nivou.

Nedostatak zdravstvenog osiguranja i kašnjenje u primeni Zakona o zdravstvenom osiguranju izlažu građane Kosova rizicima i neizvesnosti u zdravstvenom sistemu.

Zdravstveno osiguranje obećava se još od 2004. godine i neprestano je bilo deo izbornih programa političkih partija, ali nijedna dosadašnja vlada nije uspela da ga u potpunosti sprovede. Ovakva situacija izdvaja Kosovo u regionu, budući da njegovi građani i dalje nemaju koristi od funkcionalnog sistema javnog zdravstvenog osiguranja.

U nedostatku takvog sistema, značajan deo građana oslanja se na privatne osiguravajuće kompanije kako bi obezbedio pokriće troškova zdravstvene zaštite.

Međutim, mogućnost korišćenja ovih osiguranja zavisi od ekonomske situacije građana i uslova iz polisa, zbog čega pristup zdravstvenoj zaštiti nije jednak za sve, ocenjuje Demokracija.