Kalas o sastanku na visokom nivou: Potrebno je da sačekamo formiranje vlade posle izbora u Srbiji

Kaja Kalas
Izvor: Kosovo Online

Visoka predstavnica Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da se sastanak predstavnika Beograda i Prištine na visokom nivou može održati tek nakon što se uspostave nove institucije u Beogradu, koje su rezultat nedavnih izbora. Ona je rekla da su izbori na Kosovu, a zatim i u Srbiji, onemogućili nastavak trilateralnih sastanaka.

„Sada smo u Srbiji imali izbore i potrebno je da sačekamo formiranje vlade. Ali mogu vas uveriti da sam spremna da se angažujem i da ću se angažovati sa njima, kao što sam do sada činila sa nadležnim organima, kako bismo pokrenuli ovaj proces napred. Jer je istina da je to neophodno da bi obe strane napredovale na putu evropskih integracija“, navela je Kalas, preneo je Ljajmi.

Dodala je da su postojale pripreme za sastanak između strana.

„Imala sam brojne sastanke na visokom nivou, i sa Kosovom i sa Srbijom. Takođe sam dobila obećanje od obe strane, od njihovih lidera, da ćemo nas troje sesti zajedno za isti sto. Imali smo pripreme za taj sastanak, jer imamo specijalnog predstavnika EU za dijalog između Beograda i Prištine, koji na tome radi veoma, veoma intenzivno“, rekla je Kalas danas na konferenciji za novinare u Briselu.

Kalas je navela i da godišnji izveštaj o proširenju, koji je EK danas usvojila, nosi jasnu poruku - da reforme donose rezultate. 

Ona je ocenila da su se od prošlogodišnjeg izveštaja izgledi za evropsku bezbednost naglo pogoršali, a da su rat, strateška konkurencija i ekonomska neizvesnost porasli, da je malo nade za okončanje sukoba u Ukrajini, a da su u porastu i napadi u sivoj zoni i sabotaže protiv Evrope, prenosi RTV.

Prema njenim rečima veća EU znači i jačanje evropske bezbednosti, povećanje geopolitičke težine u geopolitičkoj areni i sposobnost EU da projektuje uticaj, ali i veće tržište i nove mogućnosti za evropske privrede.

„Zasluge i reforme će nastaviti da određuju tempo pristupanja, kao i poštovanje vladavine prava i osnovnih prava. Obaveze preuzete na putu ka članstvu ne prestaju nakon pristupanja. Tokom protekle godine, većina zemalja kandidata povećala je i zadržala visok nivo usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, a to je važan izraz njihove strateške orijentacije i pridržavanja vrednosti EU. Mnoge zemlje kandidati već doprinose evropskoj bezbednosti“, rekla je Kalas i kao primer navela Ukrajinu.

Dodala je i da Moldavija i partneri EU sa Zapadnog Balkana doprinose misijama i operacijama EU i pomažu u zaštiti granica i suzbijanju manipulacije stranim informacijama.

„Ovi doprinosi takođe jačaju našu bezbednost već danas. Proširenje je decenijama bilo najuspešnija spoljna politika EU. Svaki krug proširenja je ojačao naš kontinent. Današnja geopolitička realnost čini sledeći krug još hitnijim. Tamo gde zemlje koje napreduju čekaju, nestabilnost pušta korene. Proširenje je direktno ulaganje u evropsku bezbednost“, ocenila je ona.

Govoreći o zemljama kandidatima rekla je da je Crna Gora najbliža cilju, sa jasnim putem za potpisivanje pristupnog sporazuma do narednog leta, da su Albanija, Moldavija i Ukrajina nastavile ubrzano da napreduju, kao i da su izgledi za Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Srbiju neujednačeni.