Kolaković: Ekonomija dominantna tema u Parizu, Makron će pokazati pojačano interesovanje za Zapadni Balkan

Aleksandra Kolaković
Izvor: Kosovo Online

Istoričarka Aleksandra Kolaković očekuje da tokom posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Parizu dominantna tema bude ekonomska saradnja, kao i da će francuski predsednik Emanuel Makron pokazati pojačano interesovanje za Zapadni Balkan.

Deo razgovora će, dodaje, biti usmeren ka poslednjim dešavanjima na Kosovu, brojnim problemima i ka pitanju prijema Kosova u Savet Evrope i razvoju dijaloga između Beograda i Prištine.

Kolaković za Kosovo onlajn podseća da približavanje Francuske i Srbije traje od 2019. godine, te da se u proteklom periodu primećuje stalni napredak na polju političkih i ekonomskih tema.

Ističe značaj francuske Agencije za razvoj, sa sedištem u Beogradu, za Srbiju, ali i za ceo Balkan.

"Zato su posebno važne ekonomske teme, koje će biti na dnevnom redu sastanka u Parizu. Očekuje se da će Francuska pokazati pojačano interesovanje za prostor Balkana. Kad to smestimo u širi geopolitički kontekst, međunarodne odnose i brojne promene, bitno je da Srbija bude prisutna i da postoji konstantna linija diplomatske komunikacije sa različitim akterima. Francuska ima značajnu ulogu za Srbiju u političkom smislu, posebno u kontekstu evrointegracija i u kad se radi o Kosovu i Metohiji", naglasila je Kolaković.

Dodaje da će se u Parizu govoriti i o vojnoj saradnji, nabavci naoružanja, namenskoj industriji, kao i o pitanju nuklearne saradnje i mogućnosti da određene tehnologije iz Francuske budu prenete ovde u Srbiju, što je važno za IT sektor.

"Tu su i pitanja obrazovanja, nauke i kulture. Od 2019. godine, od te strategije Francuske za Zapadni Balkan, vidimo konstantan razvoj odnosa Francuske i Srbije. Najpoznatije investicije su Vansi ili beogradski metro, ali postoji dosta prostora za druge francuske kompanije. Ekonomske teme će definitivno biti dominantne tokom susreta Vučića i Makrona, jer je najavljeno da će uz predsednika putovati i ministar finansija. Sve one, posebno ove povezane sa vojskom, značajne su i u političkom smislu", primećuje Kolaković.

Podseća da je do sada bilo 19 susreta Vučića i Makrona, kako direktnih poseta, tako i na marginama konferencija, što pokazuje značajan kontinuitet u komunikaciji između dve zemlje.

Na pitanje da li će Vučić naići na podršku za interese Srbije ili pak na kritiku, Kolaković naglašava da postoje različita gledišta na pitanje Kosova.

"Znamo da je Francuska priznala kosovsku nezavisnost i verujem da će ona ostati pri tom stavu, a poznato je da je srpski stav drugačiji. Mislim da će taj deo razgovora biti usmeren ka najnovijim dešavanjima na KiM, brojnim problemima, a i pitanjem prijema Kosova u Savet Evrope, kao i razvoja dijaloga Beograda i Prištine. Sa druge strane, evrointegracije su dominantna tema i taj signal koji se šalje iz EU oko usaglašavanja srpske spoljne politike sa Briselom, posebno kad je u pitanju rat u Ukrajini", rekla je ona.

Istakla je i značaj istorijskog aspekta odnosa sa Parizom, budući da se ove godine navršava 185 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Francuske i Srbije, koji su, kaže, prolazili kroz različite faze.

"Francuska je značajan deo tog perioda posmatrana kao bliska Srbiji i zemlja uzor. Primeri ustavnosti Francuske utkani su i u razvoj srpske države. Tu posebno mislim na 19. vek. U 20. veku najslavniji period odnosa vezan je za Prvi svetski rat i tu se temeljila ideja o večitom prijateljstvu Francuza i Srba koja je uneta u matricu jugoslovenstva, odnosno u francusko-jugoslovensko prijateljstvo. Periodi su nailazili na krize, a posebno 1960. kad su prekinuti diplomatski odnosi zbog Titovog stava prema alžirskom ratu i ’90-ih godina kad je došlo do bombardovanja Srbije kao i priznavanje kosovske nezavisnosti u 21. veku. Ali, kada tradicionalno posmatramo, Francuska je bila veoma važna za razvoj Srbije. Ona se od 2019. vratila na Zapadni Balkan. Mi smo od Francuza udaljeni geografski, ali smo izuzetno bliski i sarađujemo u brojnim komplikovanim i složenim geopolitičkim odnosima, kakvi su sada", zaključila je Kolaković.