Izbori u Severnoj Makedoniji: Između snova o EU i panalbanskih želja Aljbina Kurtija

Predsednik Sobranja Jovan Mitreski raspisao je izbore za predsednika Severne Makedonije i za poslanike u Zakonodavnom veću, koji će biti održani 24. aprila i 8. maja. Za sagovornike Kosova onlajn ovi izbori će pokazati ne samo u kom pravcu će zemlja nastaviti da se razvija, već i koliko će se na delu ostvariti panbalkanski planovi Pokreta Samoopredeljenja Aljbina Kurtija.
Mitreski je nakon što je proglasio izbore izjavio da je Severna Makedonija pokazala da ima kapacitet da organizuje demokratske izbore u skladu sa evropskim vrednostima i principima na nivou koji, kako je istakao, zaslužuje jedna demokratska država, članica Natoa, koja je na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
"Prošli izborni ciklusi su uspostavili standarde koje moramo nadograđivati, ali ne smemo dozvoliti sebi da idemo unazad. Glasanje na izborima, odnosno mogućnost da građani iskažu svoje mišljenje putem glasanja je vrhunski čin demokratije", naglasio je Mitreski.
Srđan Graovac iz Centra za društvenu stabilnost ocenjuje da su rezultati izbora u Severnoj Makedoniji donekle predvidljivi kada je reč o makedonskim strankama zato što će se borba voditi između dve, tradicionalno najveće partije: VMRO-DPMNE i SDSM.
“Međutim, koliko god čudno zvučalo, to je u ovom trenutku manje bitno iako će one osvojiti najviše glasova. Bitnije je koje će albanske partije osvojiti dominantnu poziciju i kojoj od ove dve partije će se prikloniti. Od toga će zavisiti i formiranje buduće vlade”, ističe Graovac.
Graovac kaže da je prva opcija DUI, vladajuća stranka aktuelnog premijera u tehničkom mandate Taljat Džaferija, a da Aljbin Kurti pokušava da formira opozicioni blok preko koga bi ne samo preuzeo vlast u Severnoj Makedoniji, već se i nametnuo kao panalbanski lider.
“Kurti pokušava da se nametne kao neko ko je panalbanski lider, najprepoznatljiviji lider među svim Albancima. Njegovi funcioneri su najavili da će podržati alabansku opoziciju u Makedoniji, protivnike onih koji su u vlasti, DUI, tradiocionalno jače opcije na albanskoj političkoj sceni. On je odlučio da uđe u trku kada su u pitanju albanske političke stranke i da podrškom opoziciji obezbedi da oni preuzmu dominantnu poziciju među Albancima i budu ti koji će ući u vlast u Severnoj Makedoniji. Time će Pokret Samoopredeljenja ojačati svoj uticaj u ovoj zemlje”, kaže Graovac.
Prema njegovim rečima Kurti otvoreno zagovara ideje Prizrenske lige i Velike Albanije što će, tvrdi, biti i ključna poruka albanskim glasačima.
“Ne zaboravimo da je ovo vreme velikih globalnih previranja i mnogi političari smatraju da je ovo njihov trenutak da rešavaju svoje probleme. Vidimo to od Bliskog istoka do istoka Evrope. Širom sveta se otvaraju žarišta ili potencijalna žarišta. Ne bi me čudilo da Kurti proceni da je ovo možda momenat za njega, da on pokuša da afirmiše ideju Velike Albanije i aktuelizuje velikoalbansko pitanje. Jedino što mislim da u ovom trenutku ne postoji volja velikih sila da se takav projekat podrži”, ističe Graovac.
Graovac ističe da bi igrajući na ovaj “adut” Kurti na izborima u Severnoj Makedoniji istovremeno pokušao da istisne dominantnu ulogu Edija Rame među Albancima na Balkanu.
“U toj borbi za dominaciju među Albancima između Rame i Kurtija, Džaferi više naginje Rami. Čini mi se da Džaferi neće biti neko ko će olakšati pokušaj Kurtiju da ima udeo u kontroli vlasti u Makedoniji. Naprotiv, pokušaće da potisne tu opciju”, smatra Graovac.
On naglašava da će dodatni otežavajući faktor za Kurtija biti i činjenica da je ušao u sukob sa međunarodnom zajednicom zbog pritisaka na Srbe na Kosovu.
Govoreći o rivalstvu Kurtija i Rame, Graovac kaže da Kurti ima neprikosnoveno liderstvo među Albancima na Kosovu, a Edi Rama u Albaniji što su, kako ističe, pokazali i izborni rezultati 2021. godine na kojima je neuspešno učestvovao i Pokret Samoopredeljenje.
Otuda se, prema njegovim rečima, “borba” vodi za podršku Albanaca na jugu Srbije, delovima Crne Gore i Grčke, kao i zapadu Severne Makedonije.
“Da li će Kurti tu nadjačati Edija Ramu u to uopšte nisam siguran. Mislim da ta ideja u ovom trenutku nema šansu za uspeh jer nema podršku velikih sila, na prvom mestu Zapada koji podržava albanski faktor, ali ne podržava stvaranje Velike Albanije. Generalno nisu zainteresovani za stvaranje velikih država na Balkanu”, ocenjuje Graovac.
Ipak, Vladimir Božinovski profesor političkih nauka i programski direktor Instituta za politička istraživanja iz Skoplja ne veruje da će panbalkanski plan Pokreta Samoopredeljenja da se infiltrira tokom izbora i da se sve svodi na pokušaj etničkih albanskih partija u Severnoj Makedoniji da kroz podršku Aljbina Kurtija ili Edija Rame sebi daju veći legitimet.
“Više je reč o traženju legitimiteta od naših političara nego što Aljbin Kurti želi da nametne uticaj ovde. Tako imamo slučaj da stranka DUI traži podršku od albanskog predsednika Edija Rame i dobija je, a sada opozicione stranke za veći legitimitet pred svojim biračima traže indirektnu podršku, kroz održavanje sastanaka i dobijanje od kosovski premijer Aljbin Kurti. Dakle, svodi se na podršku da etničke albanske partije misle da im je potreban veći legitimitet, a ne da Rama ili Kurti pokušavaju da izvrše uticaj u Makedoniji”, kaže Božinovski za Kosovo onlajn.
Komentarišući panbalkanski koncept Pokreta Samoopredeljenja Božinovski ocenjuje da je reč o pokušaj ove stranke i Aljbina Kurtija da se nametnu ili povežu sa određenim dešavanjima u Albaniji, ali pre svega u Severnoj Makedoniji.
“Iskreno, ja to ne vidim kao plan Samoopredeljenja, ja to više vidim kao plan da se Samoopredeljenje nametne ili poveže sa određenim dešavanjima u Albaniji, ali pre svega u Makedoniji. To više forsiraju određene strukture koje su kao percepcija forsirane, ali ja u tako nešto ne verujem”, kaže Božinovski.
On sumnja da bi ovakav projekat mogao da se infiltrira tokom predizborne kampanje u Severnoj Makedoniji.
“Ne verujem da se to može infiltrirati, ali znate kako, često kod nas stranke i lideri Albanaca koji su poreklom iz Makedonije traže izvesnu, ne bih to nazvao podršku, već legitimitet prema biračima, preko određenih veza koje imaju sa albanskim političarima iz Albanije ili Kosova. Dakle, naši političari ovde više traže legitimitet tako što idu i sastaju se sa Edijem Ramom ili Albinom Kurtijem, nego što Rama ili Kurti pokušavaju da imaju neki uticaj u Makedoniji”, tvrdi Božinovski.
Na pitanje da li panbalkanskim afinitetima Samoopredeljenja i Aljbina Kurti ide u prilog činjenica da je na čelu tehničke Vlade Severne Makedonije Albanac, Talat Džaferi, ovaj stručnjak kaže da je izbor Džaferija bio rezultat političke trgovine.
“ Činjenica da je Talat Džaferi - Albanac na čelu vlade, rezultat je dogovora Alija Ahmetija i Zorana Zaeva. Da bi Zoran Zaev mogao da formira Vladu 2020. godine i u situaciji kada su sa VMRO DPMNE imali podjednak broj poslanika, bilo je jasno da će morati da prihvati sve zahteve koje bi stranka DUI postavila. Jedan od tih zahteva bio je taj da je Talat Džaferi sada premijer”, zaključuje Božinovski.
U panbalkanske namere Aljbina Kurtija i Pokreta Samoopredeljenje ne veruje ni Visar Imeri politički analitičar iz Prištine.
Imeri ocenjuje za Kosovo onlajn da građani Severne Makedonije na ovim izborima odlučuju da li će ili ne nastaviti evropski zato što je ova država pokazala da je moguć suživot i nakon oružanih sukoba.
“Ovi izbori su za Severnu Makedoniju veoma važni zato je to priča o budućnosti države. Odlučuje se da li će Severna Makedonija nastaviti na putu ka Evropskoj uniji ili će se to promeniti sa nekim nacionalističkim ili šovinističkim režimom. Ukoliko se evropski put Severne Makedonije prekine to će biti veliki problem ne samo za ovu državu nego za ceo region”, ocenjuje Imeri.
On ističe da nije realno očekivati da na izborima učestvuju Pokret Samoopredeljenja ili da će Aljbin Kurti imati bilo kakvu ulogu u tim izborima.
“Naravno da ima nekih članova Samoopredeljenjea koji dolaze iz Severne Makedonije i imaju neke političke ambicije i možda će neki od njih da učestvuju. Ali, ne verujem da će Kurti imati bilo kakvu ulogu u tim izborima”, kaže Imeri.
Naglašava da je već sada izvesno da najveće šanse među albanskim partijama ima lider Demokratske unije za integraciju (DUI) Alji Ahmeti. Kao razlog navodi podeljenost u jednoj od većih albanskih partija - Alijansi za Albance.
“Jedni hoće da idu sa opozicijom, a drugi ne žele da prave predizborne koalicije sa bilo kim”, kaže Imeri.
Komentarišući koliko će većem uspehu albanskih partija doprineti činjenica da je prvi put u istoriji zemlje na čelu, doduše, tehničke vlade, Albanac, Džaferi, Imeri ističe da je to najveća dobit za Severnu Makedoniju.
“Kada se posmatraju stvari iz demokratskim očima, posebno iz ugla Evrope i SAD, to izgleda veoma dobro. Jedno društvo koje je bilo u oružanom konfliktu 2000. godine došlo je do tog trenutka kada može jedan Albanac da postane premijer iako je tako samo u tehničkom mandate. Ali, mislim da je to i dobra poruka i za sve narode u regionu da počnemo da mislimo, da počnemo da posmatramo politiku drugačijim, a ne samo etničkim ili nacionalnim, već i građanskim očima. Mislim da je Severna Makedonija jedan od primera kako se to može videti građanskim očima. Na kraju krajeva nije toliko važno da li je premijer Albanac ili Makedonac već da li radi za Severnu Makedoniju ili ne”, naglašava Imeri.
Na pitanje kako bi buduća vlada trebalo da izgleda, Imeri kaže da je bi on vole da bude slična onoj koja je već do sada imala mandat.
“Želeo bih sličnu vladu ovoj koju Severna Makedonija već ima. Mislim da je Socijaldemokratska stranka radila veoma dobar posao od kada je prvo Zoran Zajev postao premijer, a zatim i Kovačevski. Makedonija je sada jedna od najboljih multietničkih demokratija u regionu. Voleo bih da tako i nastave i da druge države budu toliko tolerantne prema drugima i da zajedno, u suživotu, grade svoje države”, zaključuje Imeri.
Milutin Stančić, dugogodišnji direktor Uprave za razvoj i unapređenje obrazovanja na jezicima zajednica u Vladi Severne Makedonije i osnivač srpske kulturne organizacije SPONA u Skoplju ocenjuje da će izbori u ovoj zemlji najviše pokazati kome će biti naklonjena međunarodna zajednica zbog čega je vidljiva predizborna kombinatorika i u albanskom i u makedonskom bloku.
„Posle zvaničnog raspisivanja izbora 14. februara moguće se razne političke kombinatorike pa i koaliciranja iz računa, koja bi mogla da se ugovori između rukovodstava VMRO-DPMNE i bloka opozicionih stranaka Albanaca. No, izvesnije je da bi takvo koaliciranje bilo realnije posle izbora, naravno u zavisnosti od ostvarenih rezultata. Sada se to još ne prepoznaje“, kaže Stančić.
On objašnjava da su podele unutar albanske, ali i drugih manjinskih zajednica u Severnoj Makedoniji rezultat izbornog modela po kome se ne proverava stvarna snaga svakog entičkog korpusa.
„I pored tri decenije od samostalnosti, u Severnoj Makedoniji i dalje nemamo pravu sliku i predstavu kolika je jačina i koliko glasova neka stranka obezbeđuje zato što priključenjem većinskoj koaliciji imaju dobitnu kombinaciju ulaska u Sobranje. Tako se zapravo ne zna kolika je njihova realna politička snaga”, ocenjuje Stančić.
On ističe da su dve ključne dileme ovih izbora u Severnoj Makedoni: da li će birači dati podršku SDSM da nastavi u zacrtanim reformama i da li će vodeća albanska partija DUI nakon 20 godina vlasti biti svrgnuta.
“VMRO ne koristi valjano razočarenje u narodu, nema takvo uporište. Jača levica i partija Znam Martina Dimitrijevskog, gradonačelnika Kumanova, ali je pitanje koliko oni imaju snage i mogućnosti da nešto učine pogotovo što je izborni model takav da su u šest izbornih jedinica vrlo teški uslovi za manje partije bez koalicija sa većinskim strankama”, ocenjuje on.
Dodatnu nedoumicu, navodi Stančić, izaziva i kome će se prikloniti Alijansa za Albance.
„Uprkos najavama lidera te stranke koja je fomalno u vladajućem bloku da će na izbore za promene ući u koaliciji sa albanskim opozicionim strankama, situacija se menja budući da je odlukom Centralne skupštine Alijanse za Albance Arben Tarivari smenjen. Novi čelnik će biti izabran za desetak dana na kongresu stranke, a stav iznet na skupštini koju predvodi Zijadin Sela je da će Alijansa na predstojećim izborima nastupiti samostalno“, kaže Stančić.
Prema njegovim rečima Pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija ne može da se uključi u izbore, ali postoje javne najave da će ipak biti umešan u izbornu trku.
„Alјi Ahmeti, lider vladajuće Demokratske unije integracija u Republici Severnoj Makedoniji ocenio je stranačko grupisanje albanskog opozicionog korupusa uklјučivanjem i pokreta Samopredelјenje Alјbina Kurtija sa Kosova, kao neprihvatlјivo mešanje u makedonsku političku scenu“, kaže Stančić.
On podseća da će prema ranijem dogovoru, koalicioni blok Evropskog saveza činiti Alternativa, Besa, Demokratski pokret i Samoopredeljenje sa Kosova.
Stančić kaže da će na izborima u Severnoj Makedoniji izaći i tri srpske stranke, ali da su one podeljene po više osnova i da će izborni uspeh postići ona koja je ušla u „pravu koaliciju“.
“To je anomalija izbornog modela bez zagarantovanih modela za etničke zajednice. Bez jedne izborne jedinice to je i dalje, posle toliko godina, jedan, po meni, škakljiv proces i anomalija u demokratskim procesima ove zemlje”, zaključuje Stančić.
0 komentara