Posetioci Sajma knjiga u Beogradu: Opstaće knjige jer su ljudima potrebne

Sajam knjiga u Beogradu
Izvor: Kosovo Online

U Beogradu je juče završen 69. Međunarodni sajam knjiga koji je pod sloganom „Reči grade svet“ okupio više od 700 domaćih i inostranih učesnika i izdavača. Posetioci, različite dobi i interesovanja, ali čini se jedinstveni u stavu – knjige će, i pored napretka tehnologije, opstati jer su ljudima potrebne.

„Opstaće definitivno. Mora knjiga da se drži u rukama, moraju stranice da se okreću“, kazala je za Kosovo onlajn profesorka srpskog jezika u Srednjoj tehničkoj školi u Velikoj Plani Jelica Milićević.

Kaže da najviše voli da u knjižaru uđe početkom septembra, kada su knjige nove.

„Kada kupujem pribor i sveske. Sve to ima neku posebnu draž. Tako da ne može tehnika to nikada da zameni“, dodaje ona.

Voli da čita malo lakše knjige uz koje odmara, ali su Dostojevski i Ivo Andrić uvek aktuelni i rado im se vraća.

„Sada sam kupila Branka Radičevića, ´Antologiju´ Bogdana Popovića, ali ponekad prija da se uz kafu malo odmori mozak, uz lakšu literaturu“, priznaje profesorka.

Ipak, iz svog iskustva, upozorava da deca sve manje čitaju, jer im je u eri veštačke inteligenije dostupno prepričano delo i analiza likova „na klik“.

„Mozak, kao i svaki drugi organ, atrofira ako ga ne vežbamo. A, bojim se da sa informacijama na klik neće moći da vežbaju vijuge. Informacije dobijaju brzo i ne mogu da misle o tome, ne mogu da razvijaju kritičko mišljenje, da imaju svoje sudove, ne mogu argumentovano da govore o svojim stavovima i to je problem“, rekla je Milićević.

Ipak, da ima nade za mlade dokaz je osamnaestogodišnji Mihajlo iz Beograda, koji rado čita.

„Volim da čitam, smiruje me. Bolje od telefona svakako“, kaže ovaj učenik srednje škole.

Svojstveno njegovoj generaciji, voli da čita „Vampirske dnevnike“, ali kako kaže, ide sa teme na temu.

Žarko Radaković, pisac i prevodilac dela Petera Handkea, kazao je da generalno čita sve, iako najčešće one na kojima sam radi.

Na pitanje da li će se knjiga izboriti sa digitalizacijom, odgovara da – neće, ali će svakako opstati.

„Kao nešto jedinstveno, da ne kažem arhaično. Ljudima je to potrebno. Ne može se digitalizacija izbeći, to nas sve vuče u jednom smeru, ali kao nešto što je kontinuitet u nama, to mora da opstane. Čitaoci će biti kao neka vrtsa sekte, onaj ko to voli - biće u toj grupi, a neko neće uopšte. Vidim da na ulicama svi gledaju u telefone, ali postoje čitaoci i postojaće, a da li će sajam postojati u ovom obliku, to ne znam“, rekao je Radaković za Kosovo onlajn.

Među posetiocima sajma je bio i Nikola Kasalica iz Nikšića koji ove godine, iz profesionalnih razloga, „pojačava znanje“ iz oblasti stripa.

Veruje da će knjige u izvornom obliku opstati.

„Ja to gledam kroz sebe i kroz moju decu. Dok ja čitam i dok oni čitaju, knjiga će se čitati. Mislim da treba biti optimista“, kazao je Kasalica.

Urednik u izdavačkoj kući „Prometej“ Aleksandar Tanurdžić rekao je da je opšti utisak da ljudi čitaju više nego ranije.

Objašnjava da je to krenulo u periodu korona virusa i izolacije, kada su se ljudi preokupirali knjigama, a taj je trend, čini se, nastavljen.

„Knjige malo menjaju obim. Pažnja ne traje kao nekada, ali mislim da knjiga ne gubi ništa. Digitalni sadržaj, elektronske verzije knjige ili audio knjige koje se pojavljuju sve više su prateći element brzog života. Knjiga je više za udobnost doma, a drugi oblici su za situacije u kojima je nemoguće izvaditi knjigu. Ali, i to je knjiga, austorska prava su uvek zaštićena. Autori su zadovoljni, izdavači ne gube mnogo. Bitno je da se čita, izvor nije toliko važan“, smatra Tanurdžić.

Na pitanje šta se kod njih najviše čita, odgovara da se čitaoci okreću geopolitičkim knjigama, koje zadiru duboko u prošlost.

„Istorija je učiteljica života i može nas naučiti kako da odbranimo budućnost koja nas očekuje, da ne ponavljamo iste greške“, primećuje naš sagovornik.

U širokoj ponudi imaju knjige za sve generacije, domaće i strane autore.

„Uvek dajemo prednost domaćim autorima. Neko mora da brine i o našoj književnosti. Kod nas postoji nepregledan izvor nove književnosti koja će u budućnosti biti klasična“, dodao je Tanurdžić.