Da li je Pahor "novi Lajčak" - šta čeka budućeg posrednika u dijalogu, a šta se od njega očekuje?

Borut Pahor
Izvor: X/Antalija diplomatski forum

Ne znamo da li će Miroslav Lajčak, dok bude na leto pakovao kofere da bi napustio Brisel, razmišljati o (ne)uspehu svog angažmana u dijalogu Beograda i Prištine, ali time se već sada bave širom regiona. Štaviše, pojavio se i potencijalni naslednik, ni manje ni više nego iz Slovenije, probudivši očekivanja da će tok dijaloga, sa novim izaslanikom, dobiti i novi elan. Ono što će budućem posredniku nesumnjivo otežati startnu poziciju - ako do nje dođe - jeste teret prevelikih očekivanja, pa se mnogi već sada pitaju "šta mu je to trebalo".

Bivši predsednik Slovenije Borut Pahor potvrdio je da bi želeo da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine. Iako do avgusta, kada Lajčaku ističe mandat, ima još nekoliko meseci, politička temperatura već je dostigla letnje podeoke, podstaknuta procenama i spekulacijama da li bi Pahor zaista mogao da dođe na tu funkciju i kako bi to uticalo da dalje razgovore.

Pozicija je, sama po sebi, nezahvalna i teška, a delovanje specijalnog izaslanika EU - ma ko on bio - uvek je omeđeno zadatim okvirima i uslovljeno blagoslovom Amerike, koja je, duhovito primećuje Zijad Bećirović, "najvažnija evropska država". On podseća i na nepisano pravilo da na ovu poziciju ne može da dođe neko sa prostora bivše SFRJ. 

Pravila se, ne možemo da ne primetimo, ipak krše, a istorijat dijaloga Beograda i Prištine mogao bi da se predstavi i kroz prizmu prekršenih pravila, čak i onih pisanih. Zbog toga se mnogi i uzdaju da bi Pahor mogao da napravi pomake, ukoliko nastavi dosledno da insistira na primeni postignutih sporazuma i na formiranju ZSO. 

"Postoji sporazum Prištine i Beograda za stvaranje Zajednice opština sa srpskom većinom. Rekao sam Osmani da pronađe rešenje za postizanje ovog sporazuma. Ne znam da li postoje alternative, ali sve dok nema predloga strana važi prethodno postignut dogovor”, rekao je Pahor tokom posete Prištini u septembru 2022, što je kasnije ponavljao i u drugim prilikama. 

Nema sumnje da je Pahor dobronameran kada kaže da bi želeo da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu posrednika u dijalogu Beograda i Prištine, kaže za Kosovo onlajn novinar slovenačkog "Dela" Novica Mihajlović, ali ocenjuje da je "zagonetka kako rešiti situaciju sa Kosovom puno veća i jača od svih bivših predsednika".

Mihajalović ističe da nema dileme oko namera Boruta Pahora i da mu je cilj da u regionu ostane mir.

"Sigurno mu je to cilj više nego nekome ko ne živi tako blizu regiona i ko nema tu vezanost za region. A sad, da li bi neko Pahorom mogao da bude zadovoljniji nego Lajčakom - ja ne verujem, zato što znamo svi da je ova zagonetka kako rešiti situaciju sa Kosovom puno veća i jača od svih bivših predsednika. Kad bi poslali bivšeg američkog predsednika, pitanje je koliko bi on mogao da postigne", ističe naš sagovornik.

Ukoliko dođe na mesto posrednika, Pahor će se kretati u okviru unapred zadatog okvira: "što smo se dogovorili, to se poštuje, poštovanje nekih ljudskih prava, prava manjina, evropski put" i slično.

"Moja prva reakcija kad sam to čuo je bila 'pa šta mu to treba'. Nek se bavi nečim lakšim sad kad se povukao iz aktivne politike i moje lično mišljenje je da neće mnogo da postigne, al nadam se da grešim. Koliko bi moglo da bude konkurenata za tu poziciju zaista ne znam. Pahor nam je tu blizu, naš je i zato znamo, za druge ne znamo. S obzirom na to koliko je to težak posao, ne verujem da bi tu mogla da bude neka velika gužva", zaključuje Mihajlović.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović navodi za Kosovo onlajn da iako Pahor ima podršku premijera i Ministarstva spoljnih poslova Slovenije da nasledi Lajčaka, postoji nepisano pravilo da specijalni izaslanici za područje bivše Jugoslavije ne mogu biti sa područja bivše SFRJ.

"Tako da taj faktor i ta činjenica ustvari udaljava Boruta Pahora od bilo kakve funkcije na području bivše Jugoslavije, uključujući i specijalnog izaslanika EU za vođenje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine. Što se tiče njegovih ambicija, on ima te ambicije, čak su ga podržali i premijer i Mnistarstvo spoljnih poslova Slovenije, iz razloga što na neki način on postaje polako remetilački faktor, jer se svakodnevno pojavljuje na političkoj sceni kroz razne uloge - najmanje kao političar", ističe naš sagovornik.

On dodaje da Pahor, kao bivši predsednik i dugogodišnji političar, na neki način ugrožava poziciju, pogotovu sadašnje predsednice Republike Slovenije, koja je, po njegovoj oceni, vrlo bledo pristuna u javnosti, ali i vladajuće koalicije koja je vrlo bliska Pahorovoj provenijenciji, "iako Pahor ima tradicionalno dobre odnose se desničarima".

"Međutim, ključno, da li će neko biti imenovan za specijalnog izaslanika EU, zavisi od 'najvažnije države Evrope', a to su SAD. Bez blagoslova Amerike, ne može biti izabran za specijalnog izaslanika", poručuje Bećirović.

Prema njegovim rečima, sama pozicija specijalnog izaslanika je vrlo teška. 

"To je vrlo teška i nezahvalna pozicija, biti specijalni izaslanik EU, upravo zbog stanja unutar same EU i pet država koje su članice, a ne priznaju nezavisnost Kosova. A i sama spoljna politika EU nije u stvari neka zajednička, tu nema jedinstvene politike. Vi ste specijalni izaslanik, a ustvari pregovori se odvijaju između velikih sila, i naravno da su ukomponovani sa interesima i zvaničnog Beograda i zvanične Prištine. To je jedna prilično teška i neodrživa pozicija, bez obzira ko bude izabran na tu poziciju imaće težak zadatak. Ali sve u svemu, ključnu ulogu u svemu tome imaju SAD", smatra Bećirović.

Predsednik Saveza Srba Slovenije Vladimir Kokanović ocenjuje za Kosovo onlajn da je Pahor čovek sa velikim političkim iskustvom i podseća da je bio i član Evropskog parlamenta, a da je 2008. godine, kada je Slovenija priznala nezavisnost Kosova, bio na mestu premijera.

"Itekako je upućen u odnose Evrope prema ovom pitanju, a to sada postaje goruće pitanje ne samo za Srbiju budući da je to jedno od naših najvažnijih nacionalnih pitanja, već i goruće pitanje za čitav region, a stiče se utisak i za Evropu. Okolnost koja srpskoj strani ne pogoduje jeste da Borut Pahor dolazi iz stranke čiji je lider još uvek, ne znamo da li će još dugo ostati, Tanja Fajon a potezi koje je vukla ta politička stranka više su pogodovali prištinskoj strani", navodi Kokanović.

S druge strane, kako dodaje, za vreme njegovog mandata na mestu predsednika Slovenije, odnosi Srbije i Slovenije su bili vrlo dobri i išli su uzlaznom putanjom.

"Srbija mora ozbiljno da nastavi da se bavi dobrom diplomatskom ofanzivom prema Sloveniji, što će sada podrazumevati svakako formiranje iskusnijeg diplomatskog konzularnog predstavništva Srbije u Sloveniji koje će imati zadatak da s jedne strane ostvari još bolje odnose sa Slovenijom u nadi da se čuje istina o stradanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, a s druge strane koja će imati zadatak da uključi predstavnike vrlo brojne dijaspore u Sloveniji, a i prema zvaničnim podacima Srbi u Sloveniji su najbrojnija etnička zajednica", kazao je.

Kokanović navodi da je Savez čiji je lider u proteklom periodu dosta radio na tom pitanju jer je poznato da je postojala namera Slovenije da se uključi u "kosovsko pitanje", pa su čak i svog izaslanika za to imenovali.

Podsećajući da je Borut Pahor još u septembru 2022. godine rekao da je od tog trenutka najneophodnije da se ispoštuje upravo odredba Briselskog sporazuma u vezi formiranja Zajednice srpskih opština da bi uopšte moglo da se nastavi sa dijalogom, Kokanović kaže da smo svi svedoci da do toga nije došlo.

Ali, očekuje da će Pahor ostati dosledan toj izjavi koju je dao pre više od godinu dana.

"Smatram da to mora biti nešto što će uzeti primat u pregovorima, ali svakako neko ko je tu izaslanik EU jeste i garant tih pregovora. S jedne strane, Miroslav Lajčak je često imao običaj da kritikuje obe strane, odnosno da obema stranama ukazuje da moraju da poštuju sve norme iz gotovo svih pravnih akata koje se tiču ove problematike, ali gotovo da ničim nije doprineo da prištinska strana ispoštuje jednu normu koja je bila neophodna. Očekujemo od Boruta Pahora da će dati doprinos, odnosno da će njegov doprinos biti u skladu sa izjavom koju je dao u septembru 2022", zaključuje Kokanović.

Ko je Borut Pahor?

Rođen je 2. novembra 1963. godine u Postojni u Sloveniji. Diplomirao je međunarodne odnose na Univerzitetu u Ljubljani 1987. godine, a za diplomski rad dobio je Prešernovu nagradu. S 26 godina Pahor je bio najmlađi član CK Saveza komunista Slovenije i član njegovog predsedništva, a kao delegat je učestvovao na poslednjem 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije, koji je slovenačka delegacija napustila 22. januara 1990, podseća "Vreme". 

Bio je član (1990-2004) i predsednik (2000-2004) slovenačkog parlamenta, lider Socijaldemokratske partije (1997-2012) i član Evropskog parlamenta (2004-2008). Bio je premijer Slovenije od 2008. godine do izbora za predsednika u dva mandata (2012-2022), a o njegovoj izbornoj pobedi ljubljansko "Delo" izveštavalo je pod naslovom "Od Barbike do predsednika".

Pahor je dugogodišnji lider procesa Brdo-Brioni, inicijative koju je kao slovenački predsednik osnovao zajedno s Hrvatskom kako bi služila kao pokretačka snaga političkog i ukupnog razvoja zapadnog Balkana i evroatlantskih integracija. Aktivan je i u Institutu Prijatelji Zapadnog Balkana,  čiji je cilj da promoviše dijalog, pomirenje, mirno rešavanje otvorenih pitanja, ekonomski razvoj i integraciju zemalja regiona u Evropsku uniju.

Oženjen je Tanjom Pečar, advokatom u Ljubljani, sa kojom ima sina Luku. Govori engleski, italijanski i srpski jezik, pasivno francuski, a u slobodno vreme bavi se sportom.